O izložbi PUTEVIMA REVOLUCIJE: memorijalni turizam u Jugoslaviji

U sklopu međunarodnog suradničkog projekta Neprimjereni spomenici osmišljena je i postavljena međunarodna izložba “PUTEVIMA REVOLUCIJE: memorijalni turizam u Jugoslaviji”.

Izložbom se propituju pozicija i funkcije memorijala Narodnooslobodilačke borbe (NOB) u turističkom segmentu privrednog i društveno-ekonomskog sistema Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) te istražuje uvođenje memorijalnog turizma kao segmenta ukupne turističke ponude SFRJ krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina 20. stoljeća.

IZ UVODNIKA:

Uvođenje memorijalnog turizma kao segmenta ukupne turističke ponude Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina 20. stoljeća do danas je nedovoljno istražen fenomen poslijeratnog razvoja jugoslavenskog turizma. Inauguracija spomen-obilježja Narodnooslobodilačkoj borbi (NOB) u turistički proizvod te posljedična komercijalizacija simboličke i historijsko-političke dimenzije spomeničke baštine NOB-a utjecala je na mehanizme upravljanja postojećim te na koncepte izgradnje novih spomen-obilježja NOB-a, kao i na modele njihovog financiranja.

Izraz memorijalni turizam uzet je s izvjesnom rezervom, budući da se tom sintagmom implicitno naglašava prije svega komercijalna funkcija kao glavna karakteristika memorijalnih područja i objekata NOB-a u SFRJ, čime se u izvjesnoj mjeri zanemaruje kompleksnost historijsko-političkog značaja te simboličkih i društveno-ekonomskih funkcija spomen-obilježja NOB-a.

Ideja o uvođenju memorijalne baštine NOB-a u sustav turističke ponude i mogućnost da se simboličko-memorijalni i socio-ekonomski potencijali memorijalnih lokaliteta (spomen-parkova, spomen-područja i sl.) te objekata (spomen-domova, muzeja, autentičnih objekata) utilizira kao kompletan turistički proizvod na nivou cijele zemlje, proistekla je iz činjenice da je mreža memorijala NOB-a u SFRJ bila koncipirana i izgrađena kao funkcionalno kapacitiran sistem, koji je vršio niz važnih funkcija u sistemu samoupravnih društvenih odnosa jugoslavenskog socijalizma. Od kraja četrdesetih godina na spomen-lokalitetima se održava niz komemorativnih aktivnosti: od podizanja jednostavnih spomen-obilježja (spomen-ploča, skulptura i sl.) i održavanja godišnjih komemoracija, do razvijanja memorijalnih kompleksa s naglašenim edukativno-odgojnim sadržajem skulpturnih postava, spomen-parkova i muzejskih zbirki uz stvaranje smještajnih, ugostiteljskih i rekreativnih kapaciteta za različite skupine posjetitelja (hotelski i motelski smještaj, radnička odmarališta, izviđački kampovi, prostori za rekreaciju). Sredinom šezdesetih godina, kulturno-odgojne i sportsko-rekreativne funkcije spomen-lokaliteta NOB-a aktiviraju se kao resursi i inkorporiraju u objedinjenu turističku ponudu s potencijalom generiranja ekonomskog rasta i društvenog razvoja lokalnih zajednica. U organizaciji lokalnih ogranaka Saveza udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata (SUBNOR), radnih i društveno-političkih organizacija, sindikata, obrazovnih ustanova te kulturno-umjetničkih, profesionalnih i sportsko-rekreativnih udruženja (Ferijalni savez, Savez izviđača, planinarska društva, gorani i dr.) sredinom sedamdesetih oko dva i pol milijuna građana SFRJ pohodi komemorativne svečanosti, kulturno-edukativne i umjetničke događaje, partizanske marševe, ekskurzije i izlete. Strategije i planovi srednjoročnog razvoja kontinentalnog turizma u SFRJ prepoznali su ugostiteljske i smještajne kapacitete te komplementarne sadržaje memorijala NOB-a, kao neiskorišten potencijal za obogaćivanje turističke ponude lokalnih sredina u pogledu kombiniranja memorijalnog, planinskog, morskog i termalno kupališnog turizma. Biodiverzitet prirodne sredine, ljepota krajolika te “suživot” različitih tipova turističke ponude privlačio je veći broj gostiju pa je tijekom osamdesetih broj posjetitelja narastao na oko četiri milijuna godišnje. To je u konačnici predstavljalo pokušaj usmjeravanja ekonomskog poticaja industrije turizma na razvoj lokalnih privreda u ekonomski nerazvijenim područjima, kroz zapošljavanje lokalnog stanovništva, razvoj infrastrukture, uređenje i održavanje spomen-područja.

Proces inkorporacije spomenika NOB-a u turističku ponudu SFRJ prikazan je kroz primjere dvanaest memorijalnih lokaliteta s područja cijele bivše države, popračenih arhivskim fotografijama (Ministarstvo kulture RH, Republički zavod za zaštitu spomenika RS, Arhiva Turistkomerca).

Lokaliteti: Pot spominov in tovarištva, Ljubljana i Partizanska bolnica Franja (Slovenija), Spomen-područje Kalnik i Spomen-područje Petrova gora (Hrvatska), Muzej revolucije naroda BIH, Spomen-park Vraca i Nacionalni park Sutjeska (BIH), Spomen-park Kragujevački oktobar i Spomen-kompleks Kadinjača (Srbija), Park revolucije s Mogilom nepobeđenih, Spomenik Ilinden i Spomen-kosturnica u Velesu (Makedonija).

U sklopu izložbe, prikazana je karta na kojoj su označeni predstavljeni lokaliteti, preporučene auto i planinarske ture duž SFRJ.

Zasebno su prikazane tri partizansko-planinarske transverzale iz Hrvatske i 1200 km duga Partizanska transverzala bratstva i jedinstva koja se protezala od Petrove gore (Hrvatska) do Žabljaka (Crna Gora).

U sklopu izložbe prikazane su i obiteljske fotografije koje su otvorenim pozivom prikupljane od lipnja do listopada 2015. Fotografije prikazuju obiteljska druženja i turistička putovanja na memorijalne lokalitete NOB-a u razdoblju od šezdesetih do osamdesetih godina 20. stoljeća, a uz njihovu pomoć, željelo se rekonstruirati odnos prema spomenicima u svakodnevnom životu. Fotografije su stigle iz Hrvatske, BIH i Srbije.

Za posjetitelje su priređeni tekstovi koji detaljno prikazuju izdvojene memorijalne lokalitete i njihovu povijesnu pozadinu, proces memorijalizacije i uklapanje u turističku ponudu.

Osim arhivskih i osobnih fotografija, karata i publikacija, na izložbi je prikazan dio umjetničkog rada slovenskog autora Dejana Habichta iz 2001. godine koji se bavi Potom spominov in tovarištva u Ljubljani.

U kreiranju izložbe sudjelovale su partnerske organizacije koje djeluju u okviru platforme Neprimjereni spomenici: SF:ius, Grupa arhitekata, Moderna galerija Ljubljana i Historijski muzej BiH. Uz navedene organizacije, u kreiranju izložbe sudjelovali su i stručni suradnici iz regije Vladana Putnik, Nenad Lajbenšperger i Barbara Drole.

Koncept izložbe potpisuju Lana Lovrenčić i Milan Rakita.

Dizajn izložbe i izradu grafičkih priloga potpisuje mladi hrvatski dizajner Oleg Šuran.

TURNEJA

Izložba je do sada prikazana u Zagrebu, Sarajevu, Kraljevu, Nišu, Šabcu, Beogradu i Ljubljani. Prillikom svakog gostovanja, organizatoru je dana prilika da izložbu proširi komplementarnim sadržajem vezanim uz lokalitet na kojemu se izložba prikazuje. Na ovaj način je inicijalno istraživanje prošireno i dopunjeno, a posjetitelji diljem regije mogli su vidjeti makete spomenika NOB-a (MIJ, Beograd), radove suvremenih umjetnika na ovu temu (MG, Ljubljana), autentični povijesni materijal (G-MK, Zagreb) i td. Planirana su daljnja gostovanja izložbe po regiji (Split, Pula, Karlovac, Skopje).

Galerija Miroslav Kraljević, Zagreb, 10.11.-5.12.2015.

U Zagrebu su posjetitelji mogli prolistati autentične turističke vodiče objavljene sedamdesetih i osamdesetih godina koji se bave spomen-lokalitetima NOB-a (izdanja Turističke štampe iz Beograda te muzejskih institucija). Organizacija: SF:ius.

Historijski muzej BiH, Sarajevo, 24.11.-15.12.2015.

The exhibition was officially opened on 24 November 2015 on the occasion of the Statehood Day of Bosnia and Herzegovina. The opening of the exhibition attracted a large number of visitors from all generations. The greatest achievement of the opening was a number of visits by pupils from Sarajevo elementary schools (around 60 pupils at the opening). Association of anti-fascists and WWII veterans also attended the opening. Opening of the exhibition was recorded by journalist VanjaIlicic for the radio show about tourism and was presented on BH Radio 1. Opening of the exhibition was announced on the most influential Sarajevo web portal (klix.ba), and 3 other web portals. Exhibition was presented in Sarajevo from 24^th November until 28^th December. In this period Museum has been visited by 415 people (188 adults, 168 children and 59 persons with disabilities). Additional materials of the exhibition were brochures about monuments that were distributed during the exhibition. History Museum of Bosnia and Herzegovina has produced 100 brochures, but around 78 are distributed to museum visitors. One special part of the exhibition was art installation created as a result ofintervention on devastated sculpture of women combatant in Vraca memorial park. Visitors of the exhibition had the opportunity to sign a petition for the restoration of the sculpture, and 48 people supported the initiative. Organization: Historijski muzej BiH.

Gradska uprava, Kraljevo, 28.11.-6.12.2015.

Izložba je otvorena u sklopu svečanosti 71. obljetnice oslobođenja grada. Organizatori: Grupa Arhitekata (Beograd) i Pozitivna Omladina (Kraljevo).

Deli prostor, Niš, 6.5.-15.5.2016.

U sklopu izložbe, održano je predavanje „Savremene metodologije za dokumentovanje spomenika kulture“. Organizatori: Grupa Arhitekata (Beograd), Biro 4321 (Niš) i Deli prostor (Niš).

Prostor ispred Doma JNA, Šabac, 21.5.2016.

Izložba je otvorena u sklopu manifestacije Noć Muzeja, kao dio programa „Izgubljeni u vremenu“. Organizacija: Kombinart (Šabac), Inicijativa “Sačuvajmo Dom JNA”.

Moderna galerija, Ljubljana, 18.6.-28.8.2016.

Izložba je otvorena u sklopu Muzejske noči. Razstavi Po poteh revolucije se je pridružilo pet sodobnih umetnikov, ki na svoj način razkrivajo problematiko jugoslovanske spomeniške dediščine narodnoosvobodilnemu boju. Najprej hrvaški umetnik Igor Grubić s svojim filmom Spomenik (2015). Gre za poetično-eksperimentalni dokumentarni film, ki je strukturiran kot serija devetih »meditativnih« portretov velikih betonskih spomenikov, ki jih je naročila nekdanja jugoslovanska država. Med vojnami v devetdesetih letih so na območju nekdanje Jugoslavije na tisoče teh spomenikov, ki so jih videli kot monolite minule komunistične ideologije, uničili. Poskus izbrisa teh struktur je bil izhodiščna točka filma, ki se osredotoča na pogoje in »življenje« skupine spomenikov. Sledi mu še en hrvaški umetnik, in sicer Siniša Labrović z video dokumentacijo svoje akcije Obvezovanje ranjenca (2000). To je bila Labrovićeva prva akcija, ki jo je na Dan antifašistične borbe, 22. junija, izvedel zato, da bi Mirkovićev spomenik partizanke z ranjencem zaščitil pred nacionalisti, ki so ga skušali poškodovati. Njima se pridružuje srbska umetnica Dušica Dražić z videom Slutnja (2015), katerega izhodiščna točka je kamniti okrušek, ki ga je umetnica našla med izletom na Petrovo goro na Hrvaškem. Dva meseca ga je postopno brusila, dokler ni bil gladek, kot umetna oblika erozije. Svoj proces je dnevno snemala. Na razstavi je mogoče videti tudi skupno delo slovenskih umetnikov Dejana Habichta in Tanje Lažetić, ki se posvečata Poti spominov in tovarištva, tako prek fotografije, videa in besedila. Organizacija: MG.

Muzej istorije Jugoslavije, Beograd, 15.7.-31.8.2016.

U sklopu izložbe, posjetiteljima je prikazan dio muzejskog fundusa – primjeri skica i maketa spomeničke skulpture u čast NOB-a te videodokumentacija akcije Siniše Labrovića Zavijanje ranjenika (Galerija umjetnina, Split, 2000.).Organizacija: Grupa arhitekata. Prikazane skice:

Rajko Radović, Galebova krila, do 1963.; Skica za spomenik posvećen osnivanju Jugoslovenske ratne mornarice u Podgori
Milan Vergović, Borac, do 1960.; Skica za spomenik borcima u Arilju
Ante Gržetić, Spomenik bola i prkosa, do 1959. ; Skica za spomenik posvećen Nadi Naumović, jedinoj ženi streljanoj 21. oktobra 1941. godine u Šumaricama, Kragujevac
Ljubomir Denković, Čekanje, 1971.; Skica za spomenik novosadskih boraca poginulih na Čeneju, Novi Sad
Drago Đurović, Omladinka na strelištu, do 1959.; Skica za spomenik streljanim omladincima na Lazinama kod Danilovgrada, izveden sa arh. Vojislavom Đokićem
Zarin Aleksandar, Ustanak, 1967.; Skica za Spomenik otporu u Adi
Zdenko Kalin, Dečak i devojčica sa golubom (Igra), 1962.; Skica za spomenik pionirima palim u NOB, Ljubljana – Žale
Pavle – Paja Radovanović, Metalac, 1974.; Skulptura je skica za spomenik metalcima poginulim u NOB, postavljena u krugu fabrike u Novom Bečeju
Luka Tomanović, Krivošijski ustanak, 1967.; Skica za spomenik u Crkvicama, Krivošijskim ustanicima 1869-1969.
Tomislav Andrijevski, Prždevski spomenik, nedatirano; Skica za spomenik sa temom “Reorganizacija partijskih organizacija”, u spomen streljanim u mestu Prždevski laki- Negotino na Vardaru
Alojz Lojze Dolinar, Žena na radu, do 1948.; Moguće da je jedna od skica za spomenik “Obnova” na Voždovcu
Nandor Glid, Balada o vešanima, 1967.; Maketa za spomenik u Subotici
Sreten Stojanović, Borba (Partizan i partizanka), nedatirano; Model za skulpturu izvedenu ispred Skupštine opštine Voždovac, Ustanička broj 53, 1949.
Vojin Bakić, Borbena grupa, 1955.; Skica za spomenik u Kolašinu
Autor nepoznat, Maketa partizanskog groblja u Prilepu Bogdana Bogdanovića, nedatirano
Jovan Soldatović, Porodica, 1956.

Klub Prostor – Centar za mlade, Čakovec, 2.11. – 11.11.2016.

Izložbu je organizirao SF:ius u suradnji sa Savezom udruga Klubtura.

Centar za kulturu i cjeloživotno obrazovanje Zlatna vrata, Split. 14.11. – 19.11.2016

Uz izložbu, organizirano je i prikazivanje četiri nastavka dokumentarne serije “Betonski spavači” redatelja Saše Bana i produkcije Hulahup. Serija se bavi modernističkom arhitekturom hotelijerstva i turizma kasnosocijalističkog perioda u Hrvatskoj i njenom percepcijom i stanjem danas. Organizatori: Platforma 9.81, SF.ius i Centar za kulturu i cjeloživotno obrazovanje ZLATNA VRATA, u suradnji sa Savezom udruga Klubtura, HULAHOP produkcijom i HRT-om, u sklopu godišnjeg suradničkog programa Kad netko kaže.

Klub kulture, Križevci, 17.3.2016.

Povodom otvaranja izložbe, istraživačke snage udruge P.O.I.N.T. dale su pregled stanja spomenika iz NOB-a na području Križevaca. Izložba je prikazana u sklopu Culture Shock festivala u organizaciji udruge POINT. Organizator: SF:ius i POINT u suradnji sa Savezom udruga Klubtura.