IZLOŽBA Putevima Revolucije — memorijalni turizam u Jugoslaviji

Izložba “PUTEVIMA REVOLUCIJE: memorijalni turizam u Jugoslaviji” propituje pozicije i funkciju memorijala narodnooslobodilačke borbe u turističkom segmentu privrednog i društveno-ekonomskog sistema Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

— Zagreb, Galerija Miroslav Kraljević,
Izložba je otvorena od 10.11.2015. do 28.11.2015.

— Sarajevo, Historijski muzej Bosne i Hercegovine,
Otvorenje: utorak, 24.11.2015. u 16 sati

— Kraljevo, Opština Kraljevo,
Otvorenje: subota, 28.11.2015. u 14 časova

Uvođenje memorijalnog turizma kao segmenta ukupne turističke ponude SFRJ krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina 20. stoljeća do danas je nedovoljno istražen fenomen poslijeratnog razvoja jugoslavenskog turizma. Inauguracija spomen-obilježja NOB-a u turistički proizvod te posljedična komercijalizacija simboličke i historijsko-političke dimenzije spomeničke baštine NOB-a utjecala je na mehanizme upravljanja postojećim te na koncepte izgradnje novih spomen-obilježja NOB-a, kao i na modele njihovog financiranja. Izraz memorijalni turizam uzet je s izvjesnom rezervom, budući da se tom sintagmom implicitno naglašava prije svega komercijalna funkcija kao glavna karakteristika memorijalnih područja i objekata NOB-a u SFRJ, čime se u izvjesnoj mjeri zanemaruje kompleksnost historijsko-političkog značaja te simboličkih i društveno-ekonomskih funkcija spomen-obilježja NOB-a.

Ideja o uvođenju memorijalne baštine NOB-a u sustav turističke ponude i mogućnost da se simboličko-memorijalni i socio-ekonomski potencijali memorijalnih lokaliteta (spomen-parkova, spomen-područja i sl.) te objekata (spomen-domova, muzeja, autentičnih objekata) utilizira kao kompletan turistički proizvod na nivou cijele zemlje, proistekla je iz činjenice da je mreža memorijala NOB-a u SFRJ bila koncipirana i izgrađena kao funkcionalno kapacitiran sistem, koji je vršio niz važnih funkcija u sistemu samoupravnih društvenih odnosa jugoslovenskog socijalizma. Od kraja četrdesetih godina na spomen-lokalitetima se održava niz komemorativnih aktivnosti: od podizanja jednostavnih spomen-obilježja (spomen-ploča, skulptura i sl.) i održavanja godišnjih komemoracija, do razvijanja memorijalnih kompleksa s naglašenim edukativno-odgojnim sadržajem skulpturnih postava, spomen-parkova i muzejskih zbirki uz stvaranje smještajnih, ugostiteljskih i rekreativnih kapaciteta za različite skupine posjetitelja (hotelski i motelski smještaj, radnička odmarališta, izviđački kampovi, prostori za rekreaciju). Sredinom šezdesetih godina, kulturno-odgojne i sportsko-rekreativne funkcije spomen-lokaliteta NOB-a aktiviraju se kao resursi i inkorporiraju u objedinjenu turističku ponudu s potencijalom generiranja ekonomskog rasta i društvenog razvoja lokalnih zajednica. U organizaciji lokalnih ogranaka Saveza udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata (SUBNOR), radnih i društveno-političkih organizacija, sindikata, obrazovnih ustanova te kulturno-umjetničkih, profesionalnih i sportsko-rekreativnih udruženja (Ferijalni savez, Savez izviđača, planinarska društva, gorani i dr.) sredinom sedamdesetih oko dva i pol milijuna građana SFRJ pohodi komemorativne svečanosti, kulturno-edukativne i umjetničke događaje, partizanske marševe, ekskurzije i izlete. Strategije i planovi srednjoročnog razvoja kontinentalnog turizma u SFRJ prepoznali su ugostiteljske i smještajne kapacitete te komplementarne sadržaje memorijala NOB-a, kao neiskorišten potencijal za obogaćivanje turističke ponude lokalnih sredina u pogledu kombiniranja memorijalnog, planinskog, morskog i termalno kupališnog turizma. Biodiverzitet prirodne sredine, ljepota krajolika te „suživot” različitih tipova turističke ponude privlačio je veći broj gostiju pa je tijekom osamdesetih broj posjetitelja narastao na oko četiri milijuna godišnje. To je u konačnici predstavljalo pokušaj usmjeravanja ekonomskog poticaja industrije turizma na razvoj lokalnih privreda u ekonomski nerazvijenim područjima, kroz zapošljavanje lokalnog stanovništva, razvoj infrastrukture, uređenje i održavanje spomen-područja.

Proces inkorporacije spomenika NOB-a u turističku ponudu SFRJ, od sredine sedamdesetih do raspada zemlje, prikazan je na primjerima dvanaest memorijalnih lokaliteta s područja cijele bivše države, a osim arhivskih i obiteljskih fotografija na izložbi su prikazani turistički vodiči, karte i planovi te umjetnički rad slovenskog autora Dejana Habichta.

Izložba će u Zagrebu biti otvorena do 28.11.2015., a nakon toga ćete je moći pogledati u Sarajevu, Kraljevu, Ljubljani i Beogradu.

Radno vrijeme:
Galerija Miroslav Kraljević, uto-pet 12-19h, sub 11-13h

Izložba je zajednička aktivnost članova međunarodne platforme NEPRIMJERENI SPOMENICI te vanjskih suradnika. Članovi platforme su udruge SF:ius – Socijalni rub: zanimljive neispričane priče (Zagreb), Grupa arhitekata (Beograd), Moderna galerija (Ljubljana) i Historijski muzej BiH (Sarajevo).

Koncept: Lana Lovrenčić i Milan Rakita
Dizajn: Oleg Šuran
Istraživači-suradnici: Mateja Kuka (SF:ius), Nikola Puharić (SF:ius), Tamara Buble (SF:ius), Jelica Jovanović (GA), Jelena Grbić (GA), Marko Jenko (MG+MSU), Elma Hodžić (HM BiH), Barbara Drole, Vladana Putnik, Nenad Lajbenšperger i Goran Janev (Levičarski Pokret Solidarnost, Skoplje).