Zagreb grad heroj: prakse sjećanja na NOB – predstavljanje publikacije

Predstavljanje edicije Hrestomatija – Zagreb grad heroj: prakse sjećanja na NOB
Srijeda 28.6.2017. | 18:00 | Konferencijska dvorana Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Klub studenata etnologije i kulturne antropologije (Zagreb), udruga SF:ius (Zagreb) i Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu pozivaju Vas na predstavljanje prvog broja edicije Hrestomatija, posvećen temi Zagreb grad heroj: prakse sjećanja na NOB. Predstavljanje će se održati u Konferencijskoj dvorani (2. kat) Knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu i to 28. lipnja 2017. s početkom u 18h.

Edicija Hrestomatija novi je izdavački projekt Kluba studenata etnologije i kulturne antropologije. Zamišljena je kao dvogodišnja serija tematski definiranih i zaokruženih izdanja koja okupljaju studentske pisane radove nastale u okviru tematskih nastavnih ili izvannastavnih terenskih istraživačkih projekata, studentskih radionica ili drugih formata.

Prvi broj Zagreb grad heroj: Prakse sjećanja na NOB uređuju Tamara Buble, dr.sc. Sanja Potkonjak, Tihana Pupovac i dr.sc. Nevena Škrbić Alempijević. Temat sadrži šest radova nastalih u sklopu radionice (Anti)komemorativne prakse na spomenicima NOB-a u Zagrebu. Radionica se održavala od proljeća do jeseni 2015. godine, a nastajala je u suradnji udruge SF:ius i Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u sklopu projekta (Ne)primjereni spomenici. Studenti Odsjeka pod mentorstvom dr.sc. Nevene Škrbić Alempijević, dr.sc. Sanje Potkonjak i Tihane Pupovac provodili su etnografska istraživanja vezana uz lokacije na kojima su postavljena spomen-obilježja NOB-u u Zagrebu i bližoj okolici.

Časopis će uskoro biti dostupan i u PDF izdanju.

Radionicu, održanu u sklopu projekta (Ne)primjereni spomenici financijski su podržali Balkan Arts and Culture Fund – BAC. BAC financira vlada Švicarske putem Švicarske agencije za razvoj i suradnju (SDC) i Europske kulturne fondacije (ECF). Izdavanje ove publikacije financijski su podržali Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu te vlada Švicarske i Europska kulturna fondacija. Sadržaj i rezultati istraživanja predstavljeni u ovoj publikaciji ne odražavaju nužno stajališta vlade Švicarske i Europske kulturne fondacije.

OTVORENI POZIV Radionica o memorijalizaciji ustaških logora

Udruga SF:ius – Socijalni rub: zanimljive neispričane priče poziva studente i studentice preddiplomskih i diplomskih studija povijesti umjetnosti, muzeologije, arhitekture, krajobrazne arhitekture, dizajna, likovnih umjetnosti i srodnih disciplina na prijavu za sudjelovanje u radionici o problemima i konceptima spomeničkog obilježavanja ustaških koncentracijskih logora. Studenti i studentice će kroz terenski rad i samostalno istraživanje u okviru radionice imati priliku i predložiti konkretnu ideju osmišljavanja načina memorijalizacije logorskih kompleksa. Predviđeno razdoblje trajanja radionice je zimski semestar ak. god. 2017/2018, a studenti će svoje finalne radove izložiti na završnoj izložbi u veljači 2018.

Na radionici koja će se tijekom zimskog semestra akademske godine 2017./2018. provesti u suradnji s dr. sc. Josipom Lulić, višom asistenticom pri Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i dr. sc. Helenom Stublić, višom asistenticom  Katedre za muzeologiju pri Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti, studenti i studentice navedenih disciplina imat će priliku naučiti više o navedenim temama i osmisliti muzeološke koncepte za odabrane komplekse koncentracijskih logora u Hrvatskoj.

Na radionici će se studentima predstaviti kulturološki i politički kontekst muzealizacije događaja iz NOB-a i Drugog svjetskog rata, procesa koji je započeo u vrijeme SFRJ, te će se kritički razmotriti uvjeti njihovog muzeološkog kontinuiteta. Ključne točke u vremenu kojima će se studentima pružiti uvid u taj proces su formiranje muzejȃ narodne revolucije, masovno formiranje spomen-područja 1970-ih, rasformiravanje istih 1990-ih, te muzeološke koncepcije novijeg datuma.

Radionica se provodi u sklopu regionalne platforme (Ne)primjereni spomenici/(In)appropriate Monuments koja uspostavlja okvir za dugoročnu suradnju organizacija s područja EU i zapadnog Balkana koje se bave revalorizacijom i zaštitom antifašističkog nasljeđa i spomeničke baštine vezane uz NOB. Članice platforme su SF:ius – Socijalni rub: zanimljive neispričane priče (Zagreb), Grupa arhitekata (Beograd), Historijski muzej BiH (Sarajevo), Moderna galerija (Ljubljana), Solidarnost (Skopje) i KUD Anarhiv (Ljubljana).

Studente molimo da prijavu pošalju u formi motivacijskog pisma (najviše karticu teksta) najkasnije do 15. lipnja 2017. Rezultati će biti objavljeni 30. lipnja 2017.

Kontakt: sfius@sfius.org

Financijska podrška:
Zaklada Kultura Nova

Slika: Inv. br. 15659, Okovi iskovani u mehaničarskoj radionici jasenovačkog koncentracionog logora za “neposlušne logoraše”. B-87573, izvor: znaci.net

OKRUGLI STO “Od revizionizma do revalorizacije – gde je danas mesto spomenika NOB-e i Revolucije u javnom diskursu Srbije?”

OKRUGLI STO “Od revizionizma do revalorizacije – gde je danas mesto spomenika NOB-e i Revolucije u javnom diskursu Srbije?”
Muzej Jugoslavije, Botićeva 6, Beograd
6. jun 2017. godine u 18:00 h

UČESNICI:
Dr Olga Manojlović Pintar, istoričar, Institut za noviju istoriju Srbije
Nenad Lajbenšperger, istoričar, Republički zavod za zaštitu spomenika kulture
Antun Sevšek, arhitekta, Zagreb
Damir Gamulin, dizajner, Zagreb
Moderacija: Dr Vladana Putnik, istoričar umetnosti, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu

Uvid u stanje spomeničke baštine posvećene NOB-i i Revoluciji u Srbiji pokazuje širok spektar i negativnih i pozitivnih pojava. Vandalizam, propadanje, ali i primeri obnove i dobrog održavanja, mogu se naći širom zemlje, što pokreće niz tema u vezi sa odnosom prema spomenicima, muzejima i muzejskim postavkama do sada i pitanje njihove budućnosti. Pojava novih aktera, pojava novih – često disonantnih – glasova dovodi do pitanja na koji način čuvati ovu baštinu, da li je moguće postići širi društveni konsenzus o njoj i da li je moguće uključiti javnost u ove procese. Zbog velikog broja ovih memorijala, specifičnog pravnog statusa i promene ideološke paradigme, već dugo se govori o revalorizaciji i uređenju procedura o staranju nad njima. Učesnici okruglog stola će izneti mišljenje na osnovu svog obimnog istraživačkog i terenskog iskustva, odnosno iskustva sa konkursima, te projektovanjem/dizajniranjem i realizacijom muzejskih postavki.

Organizacija: Grupa arhitekata – platforma Neprimereni spomenici

Partneri na projektu su udruženja Grupa arhitekata (Beograd) i SF:ius – Socijalni rub: zanimljive neispričane priče (Zagreb), Moderna galerija (Ljubljana), Historijski muzej BIH (Sarajevo), Levičarski pokret Solidarnost (Skoplje) i KUD Anarhiv (Ljubljana).

Projekat Neprimereni spomenici podržali su: Balkan Arts and Culture Fund – BAC, koji je finansiran od strane Vlade Švajcarske preko Švajcarske agencije za razvoj i saradnju – SDC i Evropske fondacije za kulturu – ECF, Allianz Kulturstiftung for Europe, Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Ministarstvo kulture Republike Slovenije, Fondacija Kultura Nova.

History Fest, Sarajevo

History Fest – festival historije
Sarajevo | 2. – 4. juna/lipnja 2017. | Historijski muzej BiH

Historijski muzej Bosne i Hercegovine vas poziva na prvi festival historije u Bosni i Hercegovini koji će se održati između 2. i 4. lipnja 2017. godine. Festival je organiziran u suradnji Historijskog muzeja BiH, Udruženja za modernu historiju / Udruge za modernu povijest te University Pressa iz Sarajeva.

History Fest kroz različite aktivnosti prisutupa temama iz historije Drugog svjetskog rata, socijalizma i historije Jugoslavije, otvarajući mladim istraživačima mogućnost razmjene mišljenja i iskustva sa internacionalnim, regionalnim i domaćim profesorima, naučnicima, aktivistima. U okviru programa festivala, značajno mjesto zauzimaju aktivnosti koje Historijski muzej BiH implementira kroz djelovanje platforme (Ne)primjereni spomenici.

Historijski muzej je u 2015. godini postao član platforme (Ne)primjereni spomenici, nastale s ciljem uspostavljanja okvira za dugoročnu suradnju organizacija s područja EU i zapadnog Balkana koje se bave revalorizacijom i zaštitom antifašističkog nasljeđa i spomeničke baštine vezane uz NOB. Do sada je Historijski muzej BiH sproveo značajan broj aktivnosti kojima se nastojalo reaktivirati i popularizirati nasljeđe Drugog svjetskog rata i socijalizma.

History Fest je struktuiran kroz nekoliko cjelina: paneli, diskusije, okrugli stolovi, promocije knjiga, prezentacije, projekcije filmova i kustoska vođenja. Preko historiografije i razgovora o različitim historijskim temama, History Fest nas vodi do muzealizacije i institucionalizacije historije kroz različita mjesta pamćenja – muzeje, spomenike, memorijalne zbirke. Umrežavanje kroz platformu (Ne)primjereni spomenici je doprinijelo razvoju uspješnih metoda reaktiviranja – kako muzeja, tako i spomenika u regiji. S istim ciljem se ponovo okupljamo tokom History Festa: da razgovaramo, učimo, mijenjamo odnos prema historiji i nasljeđu.

thumbnail of Program History Fest Sarajevo

Programska knjižica History Festa

History Fest se održava u sklopu međunarodnog programa (NE)PRIMJERENI SPOMENICI. Financijski su ga podržali Balkan Arts and Culture Fund – BAC, finansiran od strane Vlade Švicarske preko Švicarske agencije za razvoj i saradnju – SDC i Evropske fondacije za kulturu – ECF.

BAC is supported by the Swiss Government through the Swiss Agency for Development and Cooperation (SDC) and the European Cultural Foundation (ECF)

Memorijalne zbirke BiH u tranziciji

U toku je studentsko istraživanje u Historijskom muzeju BiH koje realiziramo kroz radionicu (Ne)primjereni spomenici: memorijalne zbirke BiH u tranziciji. Istražujemo osnivanje i funkcioniranje memorijalnih zbirki koje su se nakon Drugog svjetskog rata formirale na teritoriju čitave Bosne i Hercegovine, a uskoro idemo i na terene u Foču, Jajce, Drvar, Mostar, Jablanicu, Bihać. U radionici učestvuju studenti historije, historije umjetnosti, restauracije i arhitekture. Rezultati studentskog istraživanja će biti predstavljeni kroz publikaciju sa studentskim analizama pojedinih lokaliteta.

 

 

Radionicu su financijski podržali Allianz Cultural Foundation i Balkan Arts and Culture Fund – BAC.


BAC is supported by the Swiss Government through the Swiss Agency for Development and Cooperation (SDC) and the European Cultural Foundation (ECF)

„Context matters“: međunarodna proljetna škola arhitekture i urbanizma u Zagrebu, javni poziv za studente – rok za prijavu produžen do 24. travnja 2017.

Context matters“: međunarodna proljetna škola arhitekture i urbanizma

Zagreb, 28. travnja3. svibnja 2017.

Dragi studenti,

U suradnji s Arhitektonskim fakultetom Sveučilišta Detroit Mercy, SF:ius (Social Fringe: interesting untold stories, www.sfius.org), organizira radionicu za studente „Context matters“ od 28. travnja do 3. svibnja 2017. Radionica se bavi (re)kontekstualizacijom nepoželjne socijalističke baštine na kojoj ćemo se baviti ponovnim promišljanjem zaštite i revitalizacije tih često zaboravljenih mjesta.

Kombinacijom predavanja s terenskom nastavom i praktičnim radom, radionica pruža jedinstven intenzivni tečaj urbanog planiranja i memorijalne arhitekture socijalizma. Uključeni će biti posjeti Petrovoj gori, te spomen-parku Dotrščina i drugim spomenicima u gradu Zagrebu. Za vrijeme trajanja radionice studenti će imati priliku raditi u međunarodnim grupama na arhitektonskim projektima moguće revitalizacije ili konzervacije posjećenih mjesta, a koje će prikazati javnosti na završnom predstavljanju projekta.

Radionice fotografije, crtanja shema, analize lokacije, grafičkog prikaza podataka vodit će prof. Erika Lindsay sa Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Detroitu Mercy.

Program također obuhvaća i predavanja o društveno-političkom i povijesnom kontekstu podizanja spomenika, društvenoj baštini u postsocijalizmu te zaštiti koje će voditi SF:ius u suradnji sa stručnim suradnicima.

Poziv je otvoren studentima arhitekture i dizajna. Zainteresirane molimo da pošalju životopis i motivacijsko pismo na engleskom jeziku na email sfius@sfius.org sa naznakom „Context matters: application 2017“.

Životopis ne bi trebao biti duži od jedne stranice, a motivacijsko pismo mora sadržavati maksimalno 500 riječi.

Krajnji rok za prijavu je 20. travanj 2017. Za sve dodatne informacije slobodno nam se javite na gore navedenu email adresu. Rok za prijavu produžen je do ponedjeljka, 24. travnja 2017.

Radujemo se što ćete nam se pridružiti!

Erika Lindsay je osnivačica istraživačke i projektantske prakse. Njezin recentni rad dokumentira reaproprijaciju spomenika na prostoru Jugoslavije, kao dio njezinog višegodišnjeg istraživanja spomeničke elastičnosti. Školovala se na Sveučilištu u Detroitu Mercy gdje je stekla zvanje magistre arhitekture te magistre znanosti iz kritičke zaštite. Erika je diplomirala je povijest umjetnosti s posebnim fokusom na digitalnu kinematografiju na College for Creative Studies u Detroitu. Zaposlena je kao docentica arhitekture na Sveučilištu Detroit Mercy, a trenutno gostuje na Politehničkom sveučilištu u Varšavi gdje drži projektantski studio posvećen zaštiti i ponovnom korištenju nepoželjne baštine.

Skinite raspored radionice (na engleskom jeziku).

Gostovanje izložbe “Putevima Revolucije” u Križevcima

IZLOŽBA Putevima revolucije – memorijalni turizam u Jugoslaviji
Petak | 17.3.2017. | 20:00 | Klub kulture

Voditelji: Nikola Ostojčić, Luka Baričević, Jelka Vukobratović
Gošća: Lana Lovrenčić (Neprimjereni spomenici, SF:ius)

Izložba je zajednička aktivnost članica regionalne platforme (Ne)primjereni spomenici, a razvila se iz istraživanja spomeničkog nasljeđa, njegovog upravljanja i nošenja s njegovim značenjem danas. Istraživanje je bilo fokusirano na pokušaj izgradnje memorijalnog turizma u socijalističkoj Jugoslaviji, čijim su važnim dijelom bili i umjetnički vrijedni spomenici s tematikom NOB-a. Autori koncepta izložbe su Lana Lovrenčić i Milan Rakita, a za križevačko izdanje izložbe istraživačke snage udruge P.O.I.N.T. dat će pregled stanja spomenika iz NOB-a na području Križevaca.

Izložbu je u sklopu Culture Shock festivala organizirala udruga P..O.I.N.T. Hrvatska turneja izložbe održava se u suradnji sa Savezom udruga Klubtura / mreža Clubture.

Vidimo se tamo!

Studentska radionica BIH MEMORIJALNE ZBIRKE U TRANZICIJI – javni poziv

JAVNI POZIV ZA STUDENTE

Dragi studenti i studentice,

Historijski muzej BiH će u okviru platforme „Neprimjereni spomenici“ u martu i aprilu 2017. realizovati radionicu (NE)PRIMJERENI SPOMENICI: BIH MEMORIJALNE ZBIRKE U TRANZICIJI. Radionica će se implementirati u nekoliko faza koje podrazumijevaju edukativne i istraživačke vrijednosti, a u okviru radionice su predviđena i putovanja. Tema radionice je razvoj generalne koncepcije mreže muzeja narodnooslobodilačke borbe i revolucije u Bosni i Hercegovini sa posebnim osvrtom na Muzej revolucije BiH kao mjesto pamćenja i mjesto kreiranja kolektivnog identiteta.

Poziv je otvoren za studente Filozofskog fakulteta (Odsjek za historiju, Katedra za historiju umjetnosti, Odsjek za sociologiju), Akademije likovnih umjetnosti (Odsjek za grafički dizajn, Odsjek za restauraciju i kozervaciju, Odsjek za kiparstvo) i Arhitektonskog fakulteta. Rok prijave je 10.03.2017. Prijave sa CV i motivacionim pismom slati na prijave@muzej.ba. Za sva dodatna pitanja se obratite putem emaila ili na broj +387 33 226 098.

Radujemo se druženjima i istraživanju u Muzeju!

Radionicu su financijski podržali Allianz Cultural Foundation i Balkan Arts and Culture Fund – BAC.


BAC is supported by the Swiss Government through the Swiss Agency for Development and Cooperation (SDC) and the European Cultural Foundation (ECF)

RAT, REVOLUCIJA I SJEĆANJE: Poratni spomenici u post-komunističkoj Europi

MEĐUNARODNA KONFERENCIJA

RAT, REVOLUCIJA I SJEĆANJE: Poratni spomenici u post-komunističkoj Europi
WAR, REVOLUTION AND MEMORY: Post-War Monuments in Post-Communist Europe

17.–18. veljače 2017.

Muzej Mimara
Rooseveltov trg 5, Zagreb, Hrvatska

Kolektivna trauma nastala u europskoj memoriji nakon II. svjetskog rata, rezultira je podizanjem nebrojenih spomenika diljem cijele Europe u spomen na događaje i bitke te na civilne i vojne žrtve. U razdoblju od skoro 45 godina, kako na području onoga što je u poslijeratnoj podjeli Europe naziva Zapadnim blokom, tako i na području Istočnog bloka i (nesvrstane) Jugoslavije, podizana su brojna spomen-obilježja. Za razliku od dominantnog mišljenja kako su spomen-obilježja podizana na području Istočnog bloka i Jugoslavije rađeni isključivo u duhu soc-realizma te da su podizani po nalogu države, oni se pokazuju kao tipološki i stilski heterogen skup, a podizale su ih jednako i država i lokalna zajednica.

Padom komunizma i uvođenjem tržišne ekonomije i višestranačja, dolazi do bitnih promjena kako na institucionalno-pravnoj razini, tako i na onoj simboličnoj. Unutar pravnog okvira mijenja se funkcioniranje institucija i državnih službi postsocijalističkih država te zakonska regulativa, dok na simboličkoj razini dolazi do odbacivanja nositelja simboličkog kapitala bivšeg sustava.

Uzimajući u obzir opseg ove baštine, ulaganje u ponovno otkrivanje, očuvanje i konzervatorski tretman spomen-obilježja zahtijeva velika financijska sredstva. No prije nego se postavi pitanje financiranja, nužno se pitati: treba li se ta osporena baština restaurirati i za koga to činiti? Na koje je načine promjena političke paradigme ove spomenike učinila nepoželjnima u novonastalim postsocijalističkim državama? Jesu li procesi nijekanja i potiskivanja doprinijeli poništenju izvorno upisanog ideološkog naboja tih namjernih spomenika? Ako jesu, možemo li i smijemo li ih danas tretirati isključivo kao nositelje estetskih vrijednosti, čak i kada su očuvani kao fragmenti? Mogu li se ovi spomenici kao relikti jedne zanjekane prošlosti početi promišljati kao dio turističke industrije? Mogu li se i trebaju li se oštećeni ili razoreni spomenici vratiti u stanje izvorne cjelovitosti ili je u konzervatorskom tretiranju potrebno komemorirati i razdoblje nijekanja, potiskivanja i oštećivanja? Kakva je uloga baštinskih zajednica u odnosu na preživljavanje i oživljavanje te baštine?

Na konferenciji bit će predstavljeno 23 predavanja istraživača s područja Europe i SAD-a.
Službeni jezik konferencije je engleski. Ulaz je besplatan.

thumbnail of blok-wb

Rat, revolucija i sjećanje – programska knjižica

Konferenciju organizira udruga SF:ius – Socijalni rub: zanimljive neispričane priče iz Zagreba u suradnji s ICOMOS-om Hrvatska. Konferencija se održava u sklopu međunarodnog programa (NE)PRIMJERENI SPOMENICI.

Icomosicomosdva kao loga

Konferenciju su financijski podržali Allianz Cultural Foundation, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Balkan Arts and Culture Fund – BAC.


BAC is supported by the Swiss Government through the Swiss Agency for Development and Cooperation (SDC) and the European Cultural Foundation (ECF)

Turneja izložbe Putevima Revolucije: Split i Čakovec

PUTEVIMA REVOLUCIJE

— Izložba o memorijalnom turizmu u Jugoslaviji

Spomenički lokaliteti NOB-a ubrzo nakon završetka Drugog svjetskog rata postaju mjesta pohoda i komemoracija brojnih građana SFRJ, da bi do sredine 70-ih partizanske marševe, ekskurzije i izlete, naziva Putevima revolucije pohodilo oko 2 i pol milijuna građana. Do kraja desetljeća ovaj broj se penje na oko 4 milijuna posjetitelja godišnje, a spomenički lokaliteti NOB-a postaju dio turističke ponude SFRJ.

Na primjerima spomeničkih lokaliteta s područja cijele bivše države, izložba Putevima revolucije problematizira kako se spomenici NOB-a uključuju u turističku ponudu te kako je ona artikulirana od sredine sedamdesetih do raspada SFRJ. Kako poimanje spomen obilježja NOB-a kao turističkog proizvoda utječe na mehanizme njihovog podizanja i upravljanja? Jesu li su ovi lokaliteti i danas dio turističke ponude?

Koncept izložbe: Lana Lovrenčić, Milan Rakita

Izložba je nastala u okviru međunarodne platforme Neprimjereni spomenici i do sada gostovala u Zagrebu (Galerija Miroslav Kraljević, 2015.), Sarajevu (Historijski muzej BIH, 2015.), Kraljevu (Opština Kraljevo, 2015.), Nišu (Deli, 2016.), Šabcu (Dom JNA, 2016.), Ljubljani (Modernoj galeriji, 2016.), Beogradu (Muzeju istorije Jugoslavije, 2016.).

Članovi platforme Neprimjereni spomenici su SF:ius – Socijalni rub: zanimljive neispričane priče (Zagreb), Grupa arhitekata (Beograd), Moderna galerija (Ljubljana), Historijski muzej BIH (Sarajevo), te KUD Anarhiv (Ljubljana) i Levičarski Pokret Solidarnost (Skoplje).

Hrvatska turneja izložbe održava se u suradnji sa Savezom udruga Klubtura / mrežom Clubture.

Rad platforme podržali su: Balkan Arts and Culture Fund – BAC (COLABs), Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Zaklada Kultura Nova, Grad Zagreb-gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport.

ČAKOVEC

Klub Prostor – Centar za mlade

Dr. Ivana Novaka 38, Čakovec28

— Otvorenje izložbe Putevima revolucije

Srijeda 2.11.2016. u 18h

Izložba ostaje otvorena do petka 11.11.2016.

SPLIT

— Centar za kulturu i cjeloživotno obrazovanje ZLATNA VRATA

Dioklecijanova 7, Split

— Otvorenje izložbe Putevima revolucije

Ponedjeljak, 14.11.2016. u 19h, Loggia centra Zlatna vrata

Izložba ostaje otvorena do subote 19.11.2016

— Projekcija: Betonski spavači – dokumentarna serija, 4 epizode

Ponedjeljak 14.11. u 20h – epizode 1 i 2

— Socijalizam susreće kapitalizam, trajanje: 51 min

— Kratki susreti uz jadransku cestu, trajanje: 48 min

Ponedjeljak 28.11. u 20h – epizode 3 i 4

Ulaz na sva događanja je slobodan!

Program organiziraju: Platforma 9.81, platforma NEPRIMJERENI SPOMENICI i Centar za kulturu i cjeloživotno obrazovanje ZLATNA VRATA, u suradnji sa Savezom udruga Klubtura, HULAHOP produkcijom i HRT-om, u sklopu godišnjeg suradničkog programa Kad netko kaže.

BETONSKI SPAVAČI

—  Dokumentarna serija o modernističkoj arhitekturi i hedonizmu na razmeđu Istoka i Zapada

Dokumentarna serija Betonski spavači gradi priču oko moderne arhitekture u Hrvatskoj i regiji bivše Jugoslavije, području jedinstvenom po brojnim napuštenim i ruševnim zgradama iz 20. stoljeća, iznimne arhitektonske vrijednosti.

U prve četiri epizode serija se bavi hrvatskom turističkom arhitekturom toga vremena, mjestima na kojima su se u vrijeme hladnog rata i blokovskog rivalstva mogli susresti građani istoka i zapada i u trenucima dokolice zaboraviti na podjele. Svaka epizoda dramatična je priča o proturječjima jugoslavenskog socijalističkog društva smještenog između istoka i zapada, demokracije i totalitarizma, prožetog utopijskom idejom da arhitektura može učiniti svijet boljim.

Nakon promjene društvenog sistema, nova politika i novi vlasnički odnosi promijenili su ekonomski, socijalni i urbani pejzaž regije. S vremenom moderna arhitektura umjesto da je važan dio života društva postaje tek niz ruševina. Arhitekti fetišistički posjećuju uništene građevine. Predatorski investitori nadaju se brzoj zaradi, lokalne vlasti ubiranju komunalnih naknada, a konzervatorske institucije tromo se odnose prema modernoj baštini. U tom vrtlogu različitih interesa, izvorne zamisli arhitekata i društva koje je idealistički gradilo s mišlju o preobrazbi putem arhitekture odzvanjaju kao nostalgično sjećanje, ali i upozorenje.

Objekti prikazani u seriji podsjetnik su na važnost brige o javnom interesu, racionalnom raspolaganju resursima i uvažavanju kulturnih dosega bliske povijesti.

EKIPA

Redatelj: Saša Ban

Scenaristi: Saša Ban, Maroje Mrduljaš, Nevenka Sablić

Producentice: Miljenka Čogelja, Dana Budisavljević

Snimatelj: Hrvoje Franjić

Montažer: Vanja Siruček

Skladatelj: Nenad Kovačić

Produkcija: HULAHOP za HTV

Godina proizvodnje: 2016.

PROGRAM PODRŽAVAJU:

Savez udruga Klubtura / mreža Clubture

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske

Balkan Arts and Culture Fund – BAC (COLABs)

Zaklada Kultura Nova

Grad Split

Grad Zagreb – gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport

Zaklada za razvoj civilnog društva