RAT, REVOLUCIJA I SJEĆANJE: Poratni spomenici u post-komunističkoj Europi

MEĐUNARODNA KONFERENCIJA

RAT, REVOLUCIJA I SJEĆANJE: Poratni spomenici u post-komunističkoj Europi
WAR, REVOLUTION AND MEMORY: Post-War Monuments in Post-Communist Europe

17.–18. veljače 2017.

Muzej Mimara
Rooseveltov trg 5, Zagreb, Hrvatska

Kolektivna trauma nastala u europskoj memoriji nakon II. svjetskog rata, rezultira je podizanjem nebrojenih spomenika diljem cijele Europe u spomen na događaje i bitke te na civilne i vojne žrtve. U razdoblju od skoro 45 godina, kako na području onoga što je u poslijeratnoj podjeli Europe naziva Zapadnim blokom, tako i na području Istočnog bloka i (nesvrstane) Jugoslavije, podizana su brojna spomen-obilježja. Za razliku od dominantnog mišljenja kako su spomen-obilježja podizana na području Istočnog bloka i Jugoslavije rađeni isključivo u duhu soc-realizma te da su podizani po nalogu države, oni se pokazuju kao tipološki i stilski heterogen skup, a podizale su ih jednako i država i lokalna zajednica.

Padom komunizma i uvođenjem tržišne ekonomije i višestranačja, dolazi do bitnih promjena kako na institucionalno-pravnoj razini, tako i na onoj simboličnoj. Unutar pravnog okvira mijenja se funkcioniranje institucija i državnih službi postsocijalističkih država te zakonska regulativa, dok na simboličkoj razini dolazi do odbacivanja nositelja simboličkog kapitala bivšeg sustava.

Uzimajući u obzir opseg ove baštine, ulaganje u ponovno otkrivanje, očuvanje i konzervatorski tretman spomen-obilježja zahtijeva velika financijska sredstva. No prije nego se postavi pitanje financiranja, nužno se pitati: treba li se ta osporena baština restaurirati i za koga to činiti? Na koje je načine promjena političke paradigme ove spomenike učinila nepoželjnima u novonastalim postsocijalističkim državama? Jesu li procesi nijekanja i potiskivanja doprinijeli poništenju izvorno upisanog ideološkog naboja tih namjernih spomenika? Ako jesu, možemo li i smijemo li ih danas tretirati isključivo kao nositelje estetskih vrijednosti, čak i kada su očuvani kao fragmenti? Mogu li se ovi spomenici kao relikti jedne zanjekane prošlosti početi promišljati kao dio turističke industrije? Mogu li se i trebaju li se oštećeni ili razoreni spomenici vratiti u stanje izvorne cjelovitosti ili je u konzervatorskom tretiranju potrebno komemorirati i razdoblje nijekanja, potiskivanja i oštećivanja? Kakva je uloga baštinskih zajednica u odnosu na preživljavanje i oživljavanje te baštine?

Na konferenciji bit će predstavljeno 23 predavanja istraživača s područja Europe i SAD-a.
Službeni jezik konferencije je engleski. Ulaz je besplatan.

thumbnail of blok-wb

Rat, revolucija i sjećanje – programska knjižica

Konferenciju organizira udruga SF:ius – Socijalni rub: zanimljive neispričane priče iz Zagreba u suradnji s ICOMOS-om Hrvatska. Konferencija se održava u sklopu međunarodnog programa (NE)PRIMJERENI SPOMENICI.

Icomosicomosdva kao loga

Konferenciju su financijski podržali Allianz Cultural Foundation, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Balkan Arts and Culture Fund – BAC.


BAC is supported by the Swiss Government through the Swiss Agency for Development and Cooperation (SDC) and the European Cultural Foundation (ECF)

Turneja izložbe Putevima Revolucije: Split i Čakovec

PUTEVIMA REVOLUCIJE

— Izložba o memorijalnom turizmu u Jugoslaviji

Spomenički lokaliteti NOB-a ubrzo nakon završetka Drugog svjetskog rata postaju mjesta pohoda i komemoracija brojnih građana SFRJ, da bi do sredine 70-ih partizanske marševe, ekskurzije i izlete, naziva Putevima revolucije pohodilo oko 2 i pol milijuna građana. Do kraja desetljeća ovaj broj se penje na oko 4 milijuna posjetitelja godišnje, a spomenički lokaliteti NOB-a postaju dio turističke ponude SFRJ.

Na primjerima spomeničkih lokaliteta s područja cijele bivše države, izložba Putevima revolucije problematizira kako se spomenici NOB-a uključuju u turističku ponudu te kako je ona artikulirana od sredine sedamdesetih do raspada SFRJ. Kako poimanje spomen obilježja NOB-a kao turističkog proizvoda utječe na mehanizme njihovog podizanja i upravljanja? Jesu li su ovi lokaliteti i danas dio turističke ponude?

Koncept izložbe: Lana Lovrenčić, Milan Rakita

Izložba je nastala u okviru međunarodne platforme Neprimjereni spomenici i do sada gostovala u Zagrebu (Galerija Miroslav Kraljević, 2015.), Sarajevu (Historijski muzej BIH, 2015.), Kraljevu (Opština Kraljevo, 2015.), Nišu (Deli, 2016.), Šabcu (Dom JNA, 2016.), Ljubljani (Modernoj galeriji, 2016.), Beogradu (Muzeju istorije Jugoslavije, 2016.).

Članovi platforme Neprimjereni spomenici su SF:ius – Socijalni rub: zanimljive neispričane priče (Zagreb), Grupa arhitekata (Beograd), Moderna galerija (Ljubljana), Historijski muzej BIH (Sarajevo), te KUD Anarhiv (Ljubljana) i Levičarski Pokret Solidarnost (Skoplje).

Hrvatska turneja izložbe održava se u suradnji sa Savezom udruga Klubtura / mrežom Clubture.

Rad platforme podržali su: Balkan Arts and Culture Fund – BAC (COLABs), Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Zaklada Kultura Nova, Grad Zagreb-gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport.

ČAKOVEC

Klub Prostor – Centar za mlade

Dr. Ivana Novaka 38, Čakovec28

— Otvorenje izložbe Putevima revolucije

Srijeda 2.11.2016. u 18h

Izložba ostaje otvorena do petka 11.11.2016.

SPLIT

— Centar za kulturu i cjeloživotno obrazovanje ZLATNA VRATA

Dioklecijanova 7, Split

— Otvorenje izložbe Putevima revolucije

Ponedjeljak, 14.11.2016. u 19h, Loggia centra Zlatna vrata

Izložba ostaje otvorena do subote 19.11.2016

— Projekcija: Betonski spavači – dokumentarna serija, 4 epizode

Ponedjeljak 14.11. u 20h – epizode 1 i 2

— Socijalizam susreće kapitalizam, trajanje: 51 min

— Kratki susreti uz jadransku cestu, trajanje: 48 min

Ponedjeljak 28.11. u 20h – epizode 3 i 4

Ulaz na sva događanja je slobodan!

Program organiziraju: Platforma 9.81, platforma NEPRIMJERENI SPOMENICI i Centar za kulturu i cjeloživotno obrazovanje ZLATNA VRATA, u suradnji sa Savezom udruga Klubtura, HULAHOP produkcijom i HRT-om, u sklopu godišnjeg suradničkog programa Kad netko kaže.

BETONSKI SPAVAČI

—  Dokumentarna serija o modernističkoj arhitekturi i hedonizmu na razmeđu Istoka i Zapada

Dokumentarna serija Betonski spavači gradi priču oko moderne arhitekture u Hrvatskoj i regiji bivše Jugoslavije, području jedinstvenom po brojnim napuštenim i ruševnim zgradama iz 20. stoljeća, iznimne arhitektonske vrijednosti.

U prve četiri epizode serija se bavi hrvatskom turističkom arhitekturom toga vremena, mjestima na kojima su se u vrijeme hladnog rata i blokovskog rivalstva mogli susresti građani istoka i zapada i u trenucima dokolice zaboraviti na podjele. Svaka epizoda dramatična je priča o proturječjima jugoslavenskog socijalističkog društva smještenog između istoka i zapada, demokracije i totalitarizma, prožetog utopijskom idejom da arhitektura može učiniti svijet boljim.

Nakon promjene društvenog sistema, nova politika i novi vlasnički odnosi promijenili su ekonomski, socijalni i urbani pejzaž regije. S vremenom moderna arhitektura umjesto da je važan dio života društva postaje tek niz ruševina. Arhitekti fetišistički posjećuju uništene građevine. Predatorski investitori nadaju se brzoj zaradi, lokalne vlasti ubiranju komunalnih naknada, a konzervatorske institucije tromo se odnose prema modernoj baštini. U tom vrtlogu različitih interesa, izvorne zamisli arhitekata i društva koje je idealistički gradilo s mišlju o preobrazbi putem arhitekture odzvanjaju kao nostalgično sjećanje, ali i upozorenje.

Objekti prikazani u seriji podsjetnik su na važnost brige o javnom interesu, racionalnom raspolaganju resursima i uvažavanju kulturnih dosega bliske povijesti.

EKIPA

Redatelj: Saša Ban

Scenaristi: Saša Ban, Maroje Mrduljaš, Nevenka Sablić

Producentice: Miljenka Čogelja, Dana Budisavljević

Snimatelj: Hrvoje Franjić

Montažer: Vanja Siruček

Skladatelj: Nenad Kovačić

Produkcija: HULAHOP za HTV

Godina proizvodnje: 2016.

PROGRAM PODRŽAVAJU:

Savez udruga Klubtura / mreža Clubture

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske

Balkan Arts and Culture Fund – BAC (COLABs)

Zaklada Kultura Nova

Grad Split

Grad Zagreb – gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport

Zaklada za razvoj civilnog društva

O izložbi PUTEVIMA REVOLUCIJE: memorijalni turizam u Jugoslaviji

U sklopu međunarodnog suradničkog projekta Neprimjereni spomenici osmišljena je i postavljena međunarodna izložba “PUTEVIMA REVOLUCIJE: memorijalni turizam u Jugoslaviji”.

Izložbom se propituju pozicija i funkcije memorijala Narodnooslobodilačke borbe (NOB) u turističkom segmentu privrednog i društveno-ekonomskog sistema Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) te istražuje uvođenje memorijalnog turizma kao segmenta ukupne turističke ponude SFRJ krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina 20. stoljeća.

IZ UVODNIKA:

Uvođenje memorijalnog turizma kao segmenta ukupne turističke ponude Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina 20. stoljeća do danas je nedovoljno istražen fenomen poslijeratnog razvoja jugoslavenskog turizma. Inauguracija spomen-obilježja Narodnooslobodilačkoj borbi (NOB) u turistički proizvod te posljedična komercijalizacija simboličke i historijsko-političke dimenzije spomeničke baštine NOB-a utjecala je na mehanizme upravljanja postojećim te na koncepte izgradnje novih spomen-obilježja NOB-a, kao i na modele njihovog financiranja.

Izraz memorijalni turizam uzet je s izvjesnom rezervom, budući da se tom sintagmom implicitno naglašava prije svega komercijalna funkcija kao glavna karakteristika memorijalnih područja i objekata NOB-a u SFRJ, čime se u izvjesnoj mjeri zanemaruje kompleksnost historijsko-političkog značaja te simboličkih i društveno-ekonomskih funkcija spomen-obilježja NOB-a.

Ideja o uvođenju memorijalne baštine NOB-a u sustav turističke ponude i mogućnost da se simboličko-memorijalni i socio-ekonomski potencijali memorijalnih lokaliteta (spomen-parkova, spomen-područja i sl.) te objekata (spomen-domova, muzeja, autentičnih objekata) utilizira kao kompletan turistički proizvod na nivou cijele zemlje, proistekla je iz činjenice da je mreža memorijala NOB-a u SFRJ bila koncipirana i izgrađena kao funkcionalno kapacitiran sistem, koji je vršio niz važnih funkcija u sistemu samoupravnih društvenih odnosa jugoslavenskog socijalizma. Od kraja četrdesetih godina na spomen-lokalitetima se održava niz komemorativnih aktivnosti: od podizanja jednostavnih spomen-obilježja (spomen-ploča, skulptura i sl.) i održavanja godišnjih komemoracija, do razvijanja memorijalnih kompleksa s naglašenim edukativno-odgojnim sadržajem skulpturnih postava, spomen-parkova i muzejskih zbirki uz stvaranje smještajnih, ugostiteljskih i rekreativnih kapaciteta za različite skupine posjetitelja (hotelski i motelski smještaj, radnička odmarališta, izviđački kampovi, prostori za rekreaciju). Sredinom šezdesetih godina, kulturno-odgojne i sportsko-rekreativne funkcije spomen-lokaliteta NOB-a aktiviraju se kao resursi i inkorporiraju u objedinjenu turističku ponudu s potencijalom generiranja ekonomskog rasta i društvenog razvoja lokalnih zajednica. U organizaciji lokalnih ogranaka Saveza udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata (SUBNOR), radnih i društveno-političkih organizacija, sindikata, obrazovnih ustanova te kulturno-umjetničkih, profesionalnih i sportsko-rekreativnih udruženja (Ferijalni savez, Savez izviđača, planinarska društva, gorani i dr.) sredinom sedamdesetih oko dva i pol milijuna građana SFRJ pohodi komemorativne svečanosti, kulturno-edukativne i umjetničke događaje, partizanske marševe, ekskurzije i izlete. Strategije i planovi srednjoročnog razvoja kontinentalnog turizma u SFRJ prepoznali su ugostiteljske i smještajne kapacitete te komplementarne sadržaje memorijala NOB-a, kao neiskorišten potencijal za obogaćivanje turističke ponude lokalnih sredina u pogledu kombiniranja memorijalnog, planinskog, morskog i termalno kupališnog turizma. Biodiverzitet prirodne sredine, ljepota krajolika te “suživot” različitih tipova turističke ponude privlačio je veći broj gostiju pa je tijekom osamdesetih broj posjetitelja narastao na oko četiri milijuna godišnje. To je u konačnici predstavljalo pokušaj usmjeravanja ekonomskog poticaja industrije turizma na razvoj lokalnih privreda u ekonomski nerazvijenim područjima, kroz zapošljavanje lokalnog stanovništva, razvoj infrastrukture, uređenje i održavanje spomen-područja.

 

yuspomeniki_0000 yuspomeniki_0005

Proces inkorporacije spomenika NOB-a u turističku ponudu SFRJ prikazan je kroz primjere dvanaest memorijalnih lokaliteta s područja cijele bivše države, popračenih arhivskim fotografijama (Ministarstvo kulture RH, Republički zavod za zaštitu spomenika RS, Arhiva Turistkomerca).

Lokaliteti: Pot spominov in tovarištva, Ljubljana i Partizanska bolnica Franja (Slovenija), Spomen-područje Kalnik i Spomen-područje Petrova gora (Hrvatska), Muzej revolucije naroda BIH, Spomen-park Vraca i Nacionalni park Sutjeska (BIH), Spomen-park Kragujevački oktobar i Spomen-kompleks Kadinjača (Srbija), Park revolucije s Mogilom nepobeđenih, Spomenik Ilinden i Spomen-kosturnica u Velesu (Makedonija).

Putevima revolucije, Beograd 20151110192141

 

U sklopu izložbe, prikazana je karta na kojoj su označeni predstavljeni lokaliteti, preporučene auto i planinarske ture duž SFRJ.

Putevima revolucije, Ljubljana

 

Zasebno su prikazane tri partizansko-planinarske transverzale iz Hrvatske i 1200 km duga Partizanska transverzala bratstva i jedinstva koja se protezala od Petrove gore (Hrvatska) do Žabljaka (Crna Gora).

img_9792_1 Putevima revolucije, Zagreb

 

U sklopu izložbe prikazane su i obiteljske fotografije koje su otvorenim pozivom prikupljane od lipnja do listopada 2015. Fotografije prikazuju obiteljska druženja i turistička putovanja na memorijalne lokalitete NOB-a u razdoblju od šezdesetih do osamdesetih godina 20. stoljeća, a uz njihovu pomoć, željelo se rekonstruirati odnos prema spomenicima u svakodnevnom životu. Fotografije su stigle iz Hrvatske, BIH i Srbije.

Putevima revolucije, Sarajevo Putevima revolucije, Kraljevo

Za posjetitelje su priređeni tekstovi koji detaljno prikazuju izdvojene memorijalne lokalitete i njihovu povijesnu pozadinu, proces memorijalizacije i uklapanje u turističku ponudu.

 

Osim arhivskih i osobnih fotografija, karata i publikacija, na izložbi je prikazan dio umjetničkog rada slovenskog autora Dejana Habichta iz 2001. godine koji se bavi Potom spominov in tovarištva u Ljubljani.

 

Putevima revolucije, NipPutevima revolucije, Ljubljana

U kreiranju izložbe sudjelovale su partnerske organizacije koje djeluju u okviru platforme Neprimjereni spomenici: SF:ius, Grupa arhitekata, Moderna galerija Ljubljana i Historijski muzej BiH. Uz navedene organizacije, u kreiranju izložbe sudjelovali su i stručni suradnici iz regije Vladana Putnik, Nenad Lajbenšperger i Barbara Drole.

Koncept izložbe potpisuju Lana Lovrenčić i Milan Rakita.

Dizajn izložbe i izradu grafičkih priloga potpisuje mladi hrvatski dizajner Oleg Šuran.

TURNEJA

Izložba je do sada prikazana u Zagrebu, Sarajevu, Kraljevu, Nišu, Šabcu, Beogradu i Ljubljani. Prillikom svakog gostovanja, organizatoru je dana prilika da izložbu proširi komplementarnim sadržajem vezanim uz lokalitet na kojemu se izložba prikazuje. Na ovaj način je inicijalno istraživanje prošireno i dopunjeno, a posjetitelji diljem regije mogli su vidjeti makete spomenika NOB-a (MIJ, Beograd), radove suvremenih umjetnika na ovu temu (MG, Ljubljana), autentični povijesni materijal (G-MK, Zagreb) i td. Planirana su daljnja gostovanja izložbe po regiji (Split, Pula, Karlovac, Skopje).

 

Galerija Miroslav Kraljević, Zagreb, 10.11.-5.12.2015.

U Zagrebu su posjetitelji mogli prolistati autentične turističke vodiče objavljene sedamdesetih i osamdesetih godina koji se bave spomen-lokalitetima NOB-a (izdanja Turističke štampe iz Beograda te muzejskih institucija). Organizacija: SF:ius.

Historijski muzej BiH, Sarajevo, 24.11.-15.12.2015.

The exhibition was officially opened on 24 November 2015 on the occasion of the Statehood Day of Bosnia and Herzegovina. The opening of the exhibition attracted a large number of visitors from all generations. The greatest achievement of the opening was a number of visits by pupils from Sarajevo elementary schools (around 60 pupils at the opening). Association of anti-fascists and WWII veterans also attended the opening. Opening of the exhibition was recorded by journalist VanjaIlicic for the radio show about tourism and was presented on BH Radio 1. Opening of the exhibition was announced on the most influential Sarajevo web portal (klix.ba), and 3 other web portals. Exhibition was presented in Sarajevo from 24th November until 28th December. In this period Museum has been visited by 415 people (188 adults, 168 children and 59 persons with disabilities). Additional materials of the exhibition were brochures about monuments that were distributed during the exhibition. History Museum of Bosnia and Herzegovina has produced 100 brochures, but around 78 are distributed to museum visitors. One special part of the exhibition was art installation created as a result ofintervention on devastated sculpture of women combatant in Vraca memorial park. Visitors of the exhibition had the opportunity to sign a petition for the restoration of the sculpture, and 48 people supported the initiative. Organization: Historijski muzej BiH.

Gradska uprava, Kraljevo, 28.11.-6.12.2015.

Izložba je otvorena u sklopu svečanosti 71. obljetnice oslobođenja grada. Organizatori: Grupa Arhitekata (Beograd) i Pozitivna Omladina (Kraljevo).

Deli prostor, Niš, 6.5.-15.5.2016.

U sklopu izložbe, održano je predavanje „Savremene metodologije za dokumentovanje spomenika kulture“. Organizatori: Grupa Arhitekata (Beograd), Biro 4321 (Niš) i Deli prostor (Niš).

Prostor ispred Doma JNA, Šabac, 21.5.2016.

Izložba je otvorena u sklopu manifestacije Noć Muzeja, kao dio programa „Izgubljeni u vremenu“. Organizacija: Kombinart (Šabac), Inicijativa “Sačuvajmo Dom JNA”.

Moderna galerija, Ljubljana, 18.6.-28.8.2016.

Izložba je otvorena u sklopu Muzejske noči. Razstavi Po poteh revolucije se je pridružilo pet sodobnih umetnikov, ki na svoj način razkrivajo problematiko jugoslovanske spomeniške dediščine narodnoosvobodilnemu boju. Najprej hrvaški umetnik Igor Grubić s svojim filmom Spomenik (2015). Gre za poetično-eksperimentalni dokumentarni film, ki je strukturiran kot serija devetih »meditativnih« portretov velikih betonskih spomenikov, ki jih je naročila nekdanja jugoslovanska država. Med vojnami v devetdesetih letih so na območju nekdanje Jugoslavije na tisoče teh spomenikov, ki so jih videli kot monolite minule komunistične ideologije, uničili. Poskus izbrisa teh struktur je bil izhodiščna točka filma, ki se osredotoča na pogoje in »življenje« skupine spomenikov. Sledi mu še en hrvaški umetnik, in sicer Siniša Labrović z video dokumentacijo svoje akcije Obvezovanje ranjenca (2000). To je bila Labrovićeva prva akcija, ki jo je na Dan antifašistične borbe, 22. junija, izvedel zato, da bi Mirkovićev spomenik partizanke z ranjencem zaščitil pred nacionalisti, ki so ga skušali poškodovati. Njima se pridružuje srbska umetnica Dušica Dražić z videom Slutnja (2015), katerega izhodiščna točka je kamniti okrušek, ki ga je umetnica našla med izletom na Petrovo goro na Hrvaškem. Dva meseca ga je postopno brusila, dokler ni bil gladek, kot umetna oblika erozije. Svoj proces je dnevno snemala. Na razstavi je mogoče videti tudi skupno delo slovenskih umetnikov Dejana Habichta in Tanje Lažetić, ki se posvečata Poti spominov in tovarištva, tako prek fotografije, videa in besedila. Organizacija: MG.

Muzej istorije Jugoslavije, Beograd, 15.7.-31.8.2016.

U sklopu izložbe, posjetiteljima je prikazan dio muzejskog fundusa – primjeri skica i maketa spomeničke skulpture u čast NOB-a te videodokumentacija akcije Siniše Labrovića Zavijanje ranjenika (Galerija umjetnina, Split, 2000.).Organizacija: Grupa arhitekata. Prikazane skice:

  1. Rajko Radović, Galebova krila, do 1963.; Skica za spomenik posvećen osnivanju Jugoslovenske ratne mornarice u Podgori
  2. Milan Vergović, Borac, do 1960.; Skica za spomenik borcima u Arilju
  3. Ante Gržetić, Spomenik bola i prkosa, do 1959. ; Skica za spomenik posvećen Nadi Naumović, jedinoj ženi streljanoj 21. oktobra 1941. godine u Šumaricama, Kragujevac
  4. Ljubomir Denković, Čekanje, 1971.; Skica za spomenik novosadskih boraca poginulih na Čeneju, Novi Sad
  5. Drago Đurović, Omladinka na strelištu, do 1959.; Skica za spomenik streljanim omladincima na Lazinama kod Danilovgrada, izveden sa arh. Vojislavom Đokićem
  6. Zarin Aleksandar, Ustanak, 1967.; Skica za Spomenik otporu u Adi
  7. Zdenko Kalin, Dečak i devojčica sa golubom (Igra), 1962.; Skica za spomenik pionirima palim u NOB, Ljubljana – Žale
  8. Pavle – Paja Radovanović, Metalac, 1974.; Skulptura je skica za spomenik metalcima poginulim u NOB, postavljena u krugu fabrike u Novom Bečeju
  9. Luka Tomanović, Krivošijski ustanak, 1967.; Skica za spomenik u Crkvicama, Krivošijskim ustanicima 1869-1969.
  10. Tomislav Andrijevski, Prždevski spomenik, nedatirano; Skica za spomenik sa temom “Reorganizacija partijskih organizacija”, u spomen streljanim u mestu Prždevski laki- Negotino na Vardaru
  11. Alojz Lojze Dolinar, Žena na radu, do 1948.; Moguće da je jedna od skica za spomenik “Obnova” na Voždovcu
  12. Nandor Glid, Balada o vešanima, 1967.; Maketa za spomenik u Subotici
  13. Sreten Stojanović, Borba (Partizan i partizanka), nedatirano; Model za skulpturu izvedenu ispred Skupštine opštine Voždovac, Ustanička broj 53, 1949.
  14. Vojin Bakić, Borbena grupa, 1955.; Skica za spomenik u Kolašinu
  15. Autor nepoznat, Maketa partizanskog groblja u Prilepu Bogdana Bogdanovića, nedatirano
  16. Jovan Soldatović, Porodica, 1956.

Klub Prostor – Centar za mlade, Čakovec, 2.11. – 11.11.2016.

Izložbu je organizirao SF:ius u suradnji sa Savezom udruga Klubtura.

Centar za kulturu i cjeloživotno obrazovanje Zlatna vrata, Split. 14.11. – 19.11.2016

Uz izložbu, organizirano je i prikazivanje četiri nastavka dokumentarne serije “Betonski spavači” redatelja Saše Bana i produkcije Hulahup. Serija se bavi modernističkom arhitekturom hotelijerstva i turizma kasnosocijalističkog perioda u Hrvatskoj i njenom percepcijom i stanjem danas. Organizatori: Platforma 9.81, SF.ius i Centar za kulturu i cjeloživotno obrazovanje ZLATNA VRATA, u suradnji sa Savezom udruga Klubtura, HULAHOP produkcijom i HRT-om, u sklopu godišnjeg suradničkog programa Kad netko kaže.

Klub kulture, Križevci, 17.3.2016.

Povodom otvaranja izložbe, istraživačke snage udruge P.O.I.N.T. dale su pregled stanja spomenika iz NOB-a na području Križevaca. Izložba je prikazana u sklopu Culture Shock festivala u organizaciji udruge POINT. Organizator: SF:ius i POINT u suradnji sa Savezom udruga Klubtura.

 

OTVORENI POZIV Međunarodna radionica “Dijaloške prakse zaštite antifašističke baštine” Zagreb 2016

Datumi održavanja radionice: 3. rujan – 5. rujan 2016.
Rok za prijave: 25. kolovoz 2016.

TEMA
Od legislative do revitalizacije spomenika

PROGRAM
Međunarodna radionica “Dijaloške prakse zaštite antifašističke baštine Zagreb 2016.” će se baviti konceptom spomeničke antifašističke baštine kroz četiri kategorije i ponuditi gledišta/perspektive o tome kako se fundamentalne vrijednosti antifašističke baštine mogu očuvati i što mogu ponuditi suvremenom životu i njegovoj budućoj održivosti.

1. “Policy making”: legislativna pitanja
2. Konzervatorske prakse: očuvanje i promocija antifašističke baštine (modaliteti /mehanizmi, trenutno stanje, buduće vizije)
3. Revitalizacija (umjetničke i aktivističke prakse)
4. Umjetnička valorizacija povijesnih događaja (Boris Bakal)

* Tematska izvedbena predstava “Bitka na Neretvi”, Bacači Sjenki

Voditeljica radionice je doc.dr.sc. Sandra Uskoković, povjesničarka umjetnosti i ko-mentor Boris Bakal, umjetnik/aktivist i javni povjesničar. Unutar trodnevnog programa radionice učesnici će jedan dan posvetiti posjetu u memorijalni park Dotrščina u Zagrebu.

Radionica “Dijaloške prakse zaštite antifašističke baštine Zagreb 2016” započinje u subotu 3. rujna i završava u ponedjeljak 5. rujna 2016. godine. Program radionice uključuje dva radna dana edukativno-predavačkog karaktera, jedan dan za studijsko putovanje u memorijalni park Dotrščina (Zagreb), te jednu večer za tematsko izvedbenu predstavu “Bitka na Neretvi. Tijekom trajanja radionice, učesnici će imati za zadatak obraditi jedan “case study” te napisati esej iz jedne od navedenih kategorija.

Zvanični jezik: hrvatsko-srpski (B/H/S) i engleski.

KRITERIJI
U radionici mogu sudjelovati mladi profesionalci (do 35 godina) i studenti iz područja humanističkih, umjetničkih i društvenih disciplina: arhitekture, urbanizma, umjetnosti, vizualne kulture, geografije, antropologije, sociologije, konzervacije (zaštita baštine), povijesti, povijest umjetnosti, arheologije i pripadajućih polja.

PRIJAVA
Prijavu sačinjavaju sljedeći dokumenti:
– popunjen prijavni obrazac;
– kraći životopis, poslan putem e-maila (2000 znakova maksimalno).
– motivacijsko pismo, poslano putem e-maila (3600 znakova maksimalno).
Kontakt za slanje životopisa i motivacijskog pisma sfius(at)sfius.org

Sudionicima iz regije (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Slovenija) pokriveni su troškovi putnih troškova, smještaja, hrane i radnih materijala.

Radionicu u sklopu platforme “Neprimjereni spomenici / Inappropriate Monuments” provodi SF:ius iz Zagreba. Međunarodna platforma “Neprimjereni spomenici / Inappropriate Monuments” nastala je kako bi se uspostavio okvir za dugoročnu suradnju partnerskih organizacija iz država s područja bivše Jugoslavije koje svojim radom problematiziraju pitanja revalorizacije i zaštite spomeničke baštine NOB-a. Održavanje radionice financijski je omogućio Balkans Arts and Culture Fund.

Otvaranje izložbe “Po poteh revolucije” u Ljubljani

habicht

Tanja Lažetić z Dejan Habicht, Pot spominov in tovarištva (PST, 100 fotografij, 2001; Ni spominov, ni tovarištva, 2006, video, 5′; Spominski kamni, 94 fotografij , 2008; Rdeče zvezde, fotografije in besedilo, 2008)

Moderna Galerija, Ljubljana, 18.6.2016. – 28.6.2016. 

Uvajanje memorialnega turizma kot segmenta turistične ponudbe socialistične Jugoslavije je do današnjih dni neraziskan pojav povojnega razvoja jugoslovanskega turizma, ki je vsekakor vplival na odzivanje na spomeniško in drugo dediščino oziroma na njene umetniške, arhitekturne in urbanistične dosežke. Vpeljava spomenikov in spominskih obeležij narodnoosvobodilnega boja kot turističnih produktov in posledična komercializacija simbolne in zgodovinsko-politične razsežnosti spomeniške dediščine narodnoosvobodilnega boja je vplivala na mehanizme spomeniške zaščite in upravljanja z že obstoječo spomeniško dediščino ter na koncepte prihodnjih spomenikov narodnoosvobodilnemu boju, prav tako tudi na načine njihovega financiranja. Izraz »memorialni turizem« je treba vzeti z zadržkom, saj poudarja komercialno funkcijo kot glavno potezo spomeniških lokalitet in objektov, posvečenih osvobodilnemu boju v socialistični Jugoslaviji, s čimer se zanemarja kompleksnost zgodovinsko-političnega ozadja in simbolnih ter družbenopolitičnih funkcij teh spominskih obeležij. Umetniki, ki so se priključili pričujoči razstavi, izpostavljajo vse plati tako ožjega kot širšega spektra problematike ukvarjanja z nekoč skupno dediščino. Od socializma in kapitalizma, revizionizma, pozabe in/ali prisile spominjanja, pa vse do na videz tako preprostih reči, kot so ogledovanje, potovanje, neznosno čakanje itn. Razstava je bila doslej na ogled že v Zagrebu, Sarajevu, Kraljevu in Beogradu. Gre za prvi ali uvodni rezultat skupne aktivnosti članov mednarodne platforme Neprimerni spomeniki in njenih zunanjih sodelavcev.

_______________________________________

Dveletni mednarodni projekt Neprimerni spomeniki se bo zaključil leta 2017 z razstavo, posvečeno slovenskim spomenikom narodnoosvobodilnemu boju, ki jo bo Moderna galerija pripravila skupaj s študenti Oddelka za umetnostno zgodovino Filozofske fakultete v Ljubljani.

_______________________________________

Koncept: Lana Lovrenčić, Milan Rakita

Organizacija prenosa: Marko Jenko

Raziskovalci: Tamara Buble (SF:ius), Barbara Drole, Jelena Grbić (GA), Elma Hodžić (HM BiH), Marko Jenko (MG+MSUM), Goran Janev (Levičarski Pokret Solidarnost, Skopje), Jelica Jovanović (GA), Mateja Kuka (SF:ius), Nenad Lajbenšperger, Nikola Puharić (SF:ius), Vladana Putnik

Sodelujoči umetniki: Dušica Dražić (http://www.dusicadrazic.com), Igor Grubić, Dejan Habicht, Siniša Labrović, Tanja Lažetić (http://www.lazetic.si)

Zahvala: Dejan Habicht, Janez Kramžar, Tanja Lažetić, Borko Radešček, Martina Vovk

Oblikovanje: Oleg Šuran

Projektni partnerji: SF:ius – Socijalni rub: zanimljive neispričane priče (Zagreb), Grupa arhitekata (Beograd), Moderna galerija MG+MSUM (Ljubljana), Historijski muzej BiH (Sarajevo)

 

 

SINIŠA LABROVIĆ: HODOČAŠĆE SUVREMENOJ UMJETNOSTI  

Labrović

Siniša Labrović s ikonom ispred Moderne Galerije. Fotografirao: Dejan Habicht (Moderna galerija, Ljubljana)

Grupa umjetnika koja djeluje u okviru Centra aktivnosti Fužine (CAF), krenula je u utorak, 14. lipnja 2016. godine u 9 sati na hodočašće od Preglova trga do Moderne galerije. Želja im je bila posjetiti 8. triennale suvremene slovenske umjetnosti. Umjetnici su se kretali sljedećom trasom: Pot na Fužine – Ulica Mire Miheličeve – Kajuhova ulica – Ob Ljubljanici – Poljanski nasip – Kopitarjeva ulica – Petkovškovo nabrežje – Tromostovje – Čopova ulica – Cankarjeva ulica – Moderna galerija. Na putu su posjetili izložbu Marije Strnad u Kliničkom centru i galeriju „Dobra vaga“ pod Plečnikovim arkadama. Umjetnici koji su krenuli na put izražavaju se različitim umjetničkim formama: akvarelom, akrilom, mozaikom, idrijskom čipkom, keramikom, performansom, glazbom… Svaki je umjetnik na put ponio jedno svoje umjetničko djelo po vlastitom izboru. Pred Modernu galeriju došli su u 11:45 sati. Građane se zamolilo da ih toplo pozdrave i podrže na njihovom putu, a ako žele i da im se pridruže na hodočašću.
Organizator hodočašća bio je poznati hrvatski umjetnik Siniša Labrović. Akcija „Hodočašće suvremenoj umjetnosti“ izvela se u sklopu izložbe Putevima revolucije: memorijalni turizam u socijalističkoj Jugoslaviji međunarodnog projekta Neprimjereni spomenici. Tom je prilikom Siniša Labrović kustosu Moderne galerije dr. Marku Jenku predao videodokumentaciju svoje akcije Zavezivanje ranjenika (Sinj, 2000.). Izložba će se otvoriti u Modernoj galeriji, Ljubljana, na Ljetnu muzejsku noć 18. 6. 2016.

http://www.mg-lj.si/si/razstave/1738/po-poteh-revolucije-potujoca-razstava/

Završena studentska radionica “Komemorativne i antikomemorativne prakse na spomenicima NOB-a u Zagrebu”

Dana 24. studenog 2015. završena je studentska radionica “Komemorativne i antikomemorativne prakse na spomenicima NOB-a u Zagrebu” koju je provela udruga SF:ius u suradnji s Odsjekom za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u sklopu projekta Neprimjereni spomenici. U šest mjeseci studenti Etnologije i kulturne antropologije pod mentorstvom dr.sc. Sanje Potkonjak i dr.sc. Nevene Škrbić-Alempijević proveli su etnografsko istraživanje komemorativnih praksi na sedam lokaliteta posvećenih NOB-u u gradu Zagrebu. Znanstveni radovi nastali na temelju istraživačkog rada izaći će kao temat u studentskom časopisu studenata etnologije i kulturne antropologije Kazivač o čemu ćete biti pravodobno obaviješteni na našim web stranicama. Pogledajte djelić atmosfere sa završnog druženja na izložbi ‘Putevima revolucije’:
DSC_0091 DSC_0094

Izložba Putevima revolucije u Sarajevu i Kraljevu

Detalj s otvaranja izložbe u Sarajevu.

Dragi posjetitelji,
izložbu PUTEVIMA REVOLUCIJE: Memorijalni turizam u Jugoslaviji od sada možete razgledati i u Historijskom muzeju BiH. Izložba je svečano otvorena 24. studenog 2015., povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine.
Od 28. studenog, izložbu ćete moći pogledati i u Kraljevu, u holu ispred svečane sale Gradske uprave grada Kraljeva. Otvaranje je zakazano za 14 sati.

Otvorena izložba Putevima revolucije / Produženo trajanje izložbe

Detalj s otvaranja izložbe

Izložba Putevima revolucije, detalj s otvaranja u Zagrebu.

Dragi posjetitelji, obavještavamo vas da je dana 11. studenog 2015. u galeriji Miroslav Kraljević u Zagrebu otvorena naša izložba “Putevima revolucije: memorijalni turizam u Jugoslaviji“. Izložba u Zagrebu ostaje otvorena do 5. prosinca 2015., a nakon toga ćete je moći pogledati u Sarajevu, Kraljevu, Beogradu i Ljubljani.

IZLOŽBA Putevima Revolucije — memorijalni turizam u Jugoslaviji

Izložba “PUTEVIMA REVOLUCIJE: memorijalni turizam u Jugoslaviji” propituje pozicije i funkciju memorijala narodnooslobodilačke borbe u turističkom segmentu privrednog i društveno-ekonomskog sistema Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

— Zagreb, Galerija Miroslav Kraljević,
Izložba je otvorena od 10.11.2015. do 28.11.2015.

— Sarajevo, Historijski muzej Bosne i Hercegovine,
Otvorenje: utorak, 24.11.2015. u 16 sati

— Kraljevo, Opština Kraljevo,
Otvorenje: subota, 28.11.2015. u 14 časova

Najava_Putevima revolucije

Uvođenje memorijalnog turizma kao segmenta ukupne turističke ponude SFRJ krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina 20. stoljeća do danas je nedovoljno istražen fenomen poslijeratnog razvoja jugoslavenskog turizma. Inauguracija spomen-obilježja NOB-a u turistički proizvod te posljedična komercijalizacija simboličke i historijsko-političke dimenzije spomeničke baštine NOB-a utjecala je na mehanizme upravljanja postojećim te na koncepte izgradnje novih spomen-obilježja NOB-a, kao i na modele njihovog financiranja. Izraz memorijalni turizam uzet je s izvjesnom rezervom, budući da se tom sintagmom implicitno naglašava prije svega komercijalna funkcija kao glavna karakteristika memorijalnih područja i objekata NOB-a u SFRJ, čime se u izvjesnoj mjeri zanemaruje kompleksnost historijsko-političkog značaja te simboličkih i društveno-ekonomskih funkcija spomen-obilježja NOB-a.

Ideja o uvođenju memorijalne baštine NOB-a u sustav turističke ponude i mogućnost da se simboličko-memorijalni i socio-ekonomski potencijali memorijalnih lokaliteta (spomen-parkova, spomen-područja i sl.) te objekata (spomen-domova, muzeja, autentičnih objekata) utilizira kao kompletan turistički proizvod na nivou cijele zemlje, proistekla je iz činjenice da je mreža memorijala NOB-a u SFRJ bila koncipirana i izgrađena kao funkcionalno kapacitiran sistem, koji je vršio niz važnih funkcija u sistemu samoupravnih društvenih odnosa jugoslovenskog socijalizma. Od kraja četrdesetih godina na spomen-lokalitetima se održava niz komemorativnih aktivnosti: od podizanja jednostavnih spomen-obilježja (spomen-ploča, skulptura i sl.) i održavanja godišnjih komemoracija, do razvijanja memorijalnih kompleksa s naglašenim edukativno-odgojnim sadržajem skulpturnih postava, spomen-parkova i muzejskih zbirki uz stvaranje smještajnih, ugostiteljskih i rekreativnih kapaciteta za različite skupine posjetitelja (hotelski i motelski smještaj, radnička odmarališta, izviđački kampovi, prostori za rekreaciju). Sredinom šezdesetih godina, kulturno-odgojne i sportsko-rekreativne funkcije spomen-lokaliteta NOB-a aktiviraju se kao resursi i inkorporiraju u objedinjenu turističku ponudu s potencijalom generiranja ekonomskog rasta i društvenog razvoja lokalnih zajednica. U organizaciji lokalnih ogranaka Saveza udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata (SUBNOR), radnih i društveno-političkih organizacija, sindikata, obrazovnih ustanova te kulturno-umjetničkih, profesionalnih i sportsko-rekreativnih udruženja (Ferijalni savez, Savez izviđača, planinarska društva, gorani i dr.) sredinom sedamdesetih oko dva i pol milijuna građana SFRJ pohodi komemorativne svečanosti, kulturno-edukativne i umjetničke događaje, partizanske marševe, ekskurzije i izlete. Strategije i planovi srednjoročnog razvoja kontinentalnog turizma u SFRJ prepoznali su ugostiteljske i smještajne kapacitete te komplementarne sadržaje memorijala NOB-a, kao neiskorišten potencijal za obogaćivanje turističke ponude lokalnih sredina u pogledu kombiniranja memorijalnog, planinskog, morskog i termalno kupališnog turizma. Biodiverzitet prirodne sredine, ljepota krajolika te „suživot” različitih tipova turističke ponude privlačio je veći broj gostiju pa je tijekom osamdesetih broj posjetitelja narastao na oko četiri milijuna godišnje. To je u konačnici predstavljalo pokušaj usmjeravanja ekonomskog poticaja industrije turizma na razvoj lokalnih privreda u ekonomski nerazvijenim područjima, kroz zapošljavanje lokalnog stanovništva, razvoj infrastrukture, uređenje i održavanje spomen-područja.

Proces inkorporacije spomenika NOB-a u turističku ponudu SFRJ, od sredine sedamdesetih do raspada zemlje, prikazan je na primjerima dvanaest memorijalnih lokaliteta s područja cijele bivše države, a osim arhivskih i obiteljskih fotografija na izložbi su prikazani turistički vodiči, karte i planovi te umjetnički rad slovenskog autora Dejana Habichta.

Izložba će u Zagrebu biti otvorena do 28.11.2015., a nakon toga ćete je moći pogledati u Sarajevu, Kraljevu, Ljubljani i Beogradu.

Radno vrijeme:
Galerija Miroslav Kraljević, uto-pet 12-19h, sub 11-13h

Izložba je zajednička aktivnost članova međunarodne platforme NEPRIMJERENI SPOMENICI te vanjskih suradnika. Članovi platforme su udruge SF:ius – Socijalni rub: zanimljive neispričane priče (Zagreb), Grupa arhitekata (Beograd), Moderna galerija (Ljubljana) i Historijski muzej BiH (Sarajevo).

Koncept: Lana Lovrenčić i Milan Rakita
Dizajn: Oleg Šuran
Istraživači-suradnici: Mateja Kuka (SF:ius), Nikola Puharić (SF:ius), Tamara Buble (SF:ius), Jelica Jovanović (GA), Jelena Grbić (GA), Marko Jenko (MG+MSU), Elma Hodžić (HM BiH), Barbara Drole, Vladana Putnik, Nenad Lajbenšperger i Goran Janev (Levičarski Pokret Solidarnost, Skoplje).